Autor: Alen Hasikić (12. veljače 2022.)
RAZVOJ OTPORNOSTI KOD DJECE
Rezultati brojnih istraživanja dječjeg razvoja pokazali su da razvoj otpornosti počinje već od najranijih dana djetetovog života, a usvojeni načini reagiranja i suočavanja sa stresnim događajima iz ranog djetinjstva u velikoj mjeri utječu na kasniji razvoj i nošenje sa životnim nedaćama, problemima i stresom.
Otpornost kao zaštitni faktor, može se promatrati kroz tri razine: pojedinac, obitelj i zajednica. Kada se govori o pojedincu, misli se na njegove karakteristike koje podrazumijevaju inteligenciju, sposobnost rješavanja određenih problema, samoregulaciju, motivaciju za uspjehom, duhovnost i vjerovanje u smislenost života.
Razina obitelj obuhvaća pozitivne i tople odnose unutar obitelji, sklad, učinkovitu komunikaciju u obitelji, provođenje zajedničkog vremena unutar obitelji i njegovanje obiteljskih tradicija, kao što su zajednički izleti, druženja, igre i slično.
Kada se govori o zajednici, koja obuhvaća i školsko okruženje, tada se govori o učenicima koji imaju razvijene kvalitetne odnose u školi, s učiteljima i ostalim učenicima. S obzirom na to da djeca sve više vremena provode izvan obitelji, neophodno je osigurati razvijanje otpornosti i u drugim okruženjima.
Primjerice, škole mogu razvijati otpornost kod djece kvalitetnim kurikulumom, koji uključuje različite dionike u odgoju i obrazovanju i aktivnostima koje su prožete povećanjem razine zaštitnih čimbenika. Takve aktivnosti uključuju razvijanje pozitivnog samopoimanja i prosocijalna ponašanja, povećavanje empatije, pomažu u suradničkim vještinama, te vještinama rješavanja problema.
Uz školu i sama zajednica može pomoći u razvijanju otpornosti kroz različite projekte, pri čemu se može izdvojiti i projekt na razini Republike Hrvatske, a riječ je o projektu “Zdravih gradova”. Takvi projekti nude programe kojima se aktivno uključuje cijela zajednica (gradovi) u razvijanju zaštitnih čimbenika, djece, ali i odraslih.
AUTOR: Alen Hasikić
Autor: Alen Hasikić (10.siječnja 2022.)
RAZVOJ SOCIJALNIH VJEŠTINA KOD DJECE
Roditeljima je važno da su njihova djeca voljena i prihvaćena od strane vršnjaka. Ako primijete da se njihovo dijete ne slaže dobro s vršnjacima ili da uopće ne pokazuje interes za druženjem s njima, postaju zabrinuti.
Djeci su potrebni vršnjaci jer tada, u odnosima s njima, djeca doživljavaju svoja najveća zadovoljstva. Dijete koje nije naučilo kako steći i održavati odnose s vršnjacima će imati i kasnije u životu zbog toga problema.
Da bi dijete održavalo dobre odnose s vršnjacima, ono mora ovladati osnovnim socijalnim vještinama:
1. Slušati - usmjeriti pažnju na onoga tko govori i razumjeti što želi reći
- Gledati osobu koja govori u oči
- Mirno sjediti
- Slušati što osoba govori
- Ne upadati u riječ, čekati svoj red
2. Predstaviti se
- Pogledati osobu
- Odlučiti želimo li je upoznati
- Odabrati pravo vrijeme za upoznavanje
- Doći do osobe
- Reći svoje ime
- Čekati da osoba kaže svoje ime
- Reći osobi nešto o sebi
3. Predstaviti druge
- Pogledati jednu i drugu osobu
- Reći ime jedne osobe i njoj reći ime druge
- Napraviti to isto za drugu osobu
- Reći nešto što je zajedničko i jednoj i drugoj osobi ili ih može obje zanimati
4. Razgovarati
- Odabrati s kim razgovarati
- Odabrati kad započeti razgovor
- Započeti govoriti prijateljski
- Držati se teme
- Slušati što druga osoba govori
- Postavljati pitanja
5. Završiti razgovor
- Odlučiti zašto završiti razgovor
- Odlučiti kad završiti razgovor
- Odabrati što reći
- Pričekati da druga osoba prestane govoriti
- Reći ono što se želi i završiti razgovor prijateljski
6. Pitati; tražiti pomoć ili uslugu
- Odlučiti što ćete pitati
- Odlučiti koga ćete pitati
- Planirati u koje vrijeme pitati
- Odabrati prikladno vrijeme
- Privući pažnju osobe
- Prijateljski reći što trebate
7. Tražiti pomoć zbog problema
- Odlučiti u čemu je problem i trebate li pomoć
- Odlučiti od koga možete tražiti pomoć
- Odabrati osobu
- Reći osobi u čemu je problem i tražiti pomoć
8. Slijediti upute
- Slušati što se kaže
- Pitati dok vam nije potpuno jasno
- Ponoviti upute
- Izvršiti zadatak, korak po korak, po zadanom redoslijedu
9. Dijeliti s drugima
- Odlučiti imate li što podijeliti
- Odlučiti s kim ćete to podijeliti
- Izabrati najbolje vrijeme za to
- Iskreno ponuditi
10. Interpretirati govor tijela
- Promatrati osobu
- Gledati lice osobe
- Identificirati što osoba osjeća
- Gledati stav tijela osobe
- Pitati osobu ako niste sigurni
11. Igrati igru
- Naučiti pravila igre
- Razumjeti pravila igre
- Odlučiti tko igra prvi, drugi itd.
- Čekati svoj red
- Razmisliti o tome kako smo igrali
- Na kraju igre reći nešto pozitivno o njoj
12. Predložiti aktivnost
- Odlučiti koju aktivnost želite
- Odlučiti s kim je želite provoditi
- Izabrati osobu
- Odlučiti što ćete reći
- Odlučiti kad ćete reći
- Reći na prijateljski način
- Ako je odgovor „ne“, upitati „Što bi ti htio raditi?“
13. Surađivati
- Odlučiti što želite učiniti
- Odlučiti kako to želite učiniti
- Reći svoje mišljenje
- Slušati pažljivo mišljenje druge osobe
- Voditi računa o govoru tijela druge osobe
- Razmisliti prije nego nešto učinite
14. Ponuditi pomoć
- Shvatiti treba li nekome pomoć
- Razmisliti želi li netko pomoć
- Razmisliti u čemu možemo pomoći
- Odlučiti kako ćemo ponuditi pomoć
- Izabrati vrijeme
- Ponuditi pomoć
- Pomoći
15. Zahvaliti se
- Odlučiti je li netko učinio nešto na čemu mu želite zahvaliti
- Odlučiti kako mu se sve možete zahvaliti
- Izabrati kako ćete mu zahvaliti
- Izabrati najbolje vrijeme
- Zahvaliti na prijateljski način
- Reći osobi za što joj se zahvaljujete
16. Dati kompliment
- Odlučiti što želite nekome reći
- Odlučiti kako to želite reći
- Odabrati vrijeme
- Odabrati mjesto
- Dati kompliment na prijateljski način
17. Prihvatiti kompliment
- Odlučiti jeste li dobili kompliment
- Prihvatiti kompliment
- Reći „Hvala“
18. Nagraditi se
- Odlučiti zaslužujete li nagradu
- Navesti kako se sve možete nagraditi
- Odabrati najbolji način
- Nagraditi se čim prije
19. Ispričati se
- Odlučiti trebate li se ispričati
- Navesti kako se sve možete ispričati
- Odabrati najbolji način
- Odabrati najbolje vrijeme i mjesto
- Iskreno se ispričati
20. Razumjeti utjecaj svog ponašanja na druge
- Odlučiti što vam je važno i što želite učiniti
- Držati ponašanje pod kontrolom
- Reći svoje mišljenje
- Razmisliti kako se druga osoba osjeća
- Razmisliti što bi druga osoba mogla reći
- Pomoći drugima da se drže pravila
21. Razumjeti ponašanje drugih
- Slušati što osoba govori
- Gledati što osoba čini
- Navesti razloge zbog kojih osoba to govori ili se tako osjeća
- Izabrati najbolji razlog
- Odlučiti trebate li nešto reći ili učiniti (predložiti drugu aktivnost ili promijeniti temu razgovora)
Autor: Alen Hasikić (2.4.2022.)
KOJOJ GENERACIJI PRIPADAJU NAŠI UČENICI?
Kada se govori o generacijama, govori se o skupini koja je određena godinama. Dakle, može se govoriti o skupini koja je rođena tijekom određenog vremenskog razdoblja, koju karakterizira slično odrastanje, kao i slična iskustva. Može se zaključiti da će njihovi stavovi i uvjerenja biti slični.
Generacijske promjene obilježja su društva, jer svako društvo prolazi kroz razne promjene, od političkih, socioloških, ekonomskih, političkih...Svaka generacija determinirana je sličnim obilježjima, koja drugim generacijama mogu biti potpuna nepoznanica.
Shodno promjena na područjima života, danas se može govoriti o društvenim kategorijama. U tim kategorijama razlikuju se Baby Boomersi, X generacija, Y generacija, Z generacija, te Alfa generacija.
Baby Boomers generacija
Prva generacija nakon Drugog svjetskog rata, rođeni između 1945. i 1964. (negdje se navodi 1960.). Ime su dobili po značajnom poslijeratnom porastu nataliteta u zemljama Europe, Azije, Sjeverne Amerike i Australije. Odrasli na valu optimizma; rat je završio i činilo se da se više nikad neće vratiti. Došlo je do ekonomskog prosperiteta i brojnih znanstvenih i tehničkih otkrića poput televizije, ali i razvoja pojma ljudskih prava. Mladi su živjeli bezbrižno, prema mnogima vođeni krilaticom: Živi brzo, umri mlad. Ova je generacija doživjela lude šezdesete, hipi-revoluciju, pratila uspon Beatlesa te formirala prvu kulturu mladih.
Generacija X
Rođeni između 1965. i 1980. Danas radna pokretačka snaga svijeta, više od 60 posto pripadnika X generacije visoko je obrazovano. Bili su svjedoci početka rada bankomata, nezgrapne mobitele vukli su sa sobom u torbi i dostigli odraslu dob upravo onda kada je internet postao dio svakodnevnog života. Vidjeli su pad Berlinskog zida, kraj Hladnog rata, raspad komunizma. Preferiraju komunikaciju uživo s drugim osobama. Većinom posjeduju osobno računalo i shvaćaju mogućnosti i prednosti povezivanja svijeta radi što bržeg, kvalitetnijeg i jednostavnijeg prijenosa informacija. Prva generacija koja je razvila globalni pogled na svijet. Prva generacija koja je iskusila dobrobiti međusobno povezanog svijeta. Pripadnici ove generacije su prvi koji su smatrali da je svaka točka na Zemlji dostupna. Jednostavno mogu otputovati, zaposliti se i započeti novi život na drugom kraju svijeta. Za razliku od prethodnih generacija, ovo je prva generacija koja radno mjesto ne povezuje s pisanjem ili pisanom komunikacijom.
Generacija Y
Često se nazivaju Milenijalci. Rođeni su od 1980. do 1995. Prva informatička generacija (koja tijekom svog odrastanja počinje koristiti računala i Google). Pripadnici ove generacije s Internetom su se prvi put susreli kao djeca u pubertetskim godinama života te se može reći kako je on itekako utjecao na njihov način razmišljanja i stavove. Za njih se tvrdi da su brži i produktivniji od svojih prethodnika te obrazovaniji. Putem gadgeta uglavnom dostupni 24 sata u danu, a mnogi smatraju da su za razliku od svojih prethodnika, više usredotočeni na razvoj karijere nego obiteljski život. Najvidljiviji primjer su njihove potrošačke navike - od svih generacija najviše provode vremena u istraživanju cijene, kvalitete i podrijetla proizvoda i usluga. Generacija Y ispred svega cijeni i traži komfor i privatnost, kako u privatnom tako i poslovnom životu, iako to sve češće uključuje dobrovoljno izabrani samački život
Generacija Z
Mlade osobe rođene između 1996. i 2010. Generacija Z nesigurna i ranjiva, ali spremna prihvatiti različitosti. Prema nekim procjenama obuhvaća 25% svjetske populacije. Možemo ih nazvati prvom generacijom digitalnih domorodaca. Rođeni su i odrasli s brzim internetom, pametnim telefonima, društvenim medijima i pristupom vijestima. Osim tehnologije koja je sveprisutna u životu mladih, u velikoj mjeri podržavaju društvene pokrete, kao i opće prihvaćanje različitosti.
Generacija Alpha
Riječ je o djeci pripadnika generacije Y .Često su to i mlađi braća i sestre generacije Z (rođeni između 1995. i 2010. godine). Trenutno ih se preko 2,5 milijuna rađa svaki tjedan, a njihov broj do kraja njihove generacije 2025. godine trebao premašiti dvije milijarde – najveći broj pripadnika bilo koje generacije do sada. To su djeca koja preferiraju virtualni svijet nad fizičkim, djeca kojima je tehnologija utkana u genetski kod. Za njih su društvene mreže način života, a ne alat. Tehnologija ih prati, oblikuje i obilježava, oni su izvorni govornici jezika budućnosti.
